Američki kontinent, odnosno njegov sjever, je jedna od lokacijskih polaznih točaka borbe žena za svoja prava. S druge strane svijeta, Američki kutak u Mostaru je ovogodišnjeg 8. marta bio lokacija za održavanje predavanja “Povijest feminizma i njegovi izazovi u suvremenom društvu” namijenjenog svim srednjoškolkama i srednjoškolcima.

Unatoč skepticizmu mladih ljudi i nerijetke percepcije kako je feminizam pozicioniranje žena iznad muškaraca, održano predavanje je otvorilo put ka razbijanju stereotipa te artikuliranju tijekova koje danas baštinimo kao rezultat ustrajnosti žena prije naših životnih ciklusa.

Osnivanje AFŽ-a nije bio samo spotlight događaja davne 1942. za Bosanski Petrovac. Njima je samo potvrđen ranije utaban put hrabrih bosanskohercegovačkih žena koji traje još od početka 19. stoljeća. Iako je jedan dio programa minulog sustava više sadržajne pozornosti u školskim udžbenicima posvećivao domaćim životinjama nego samim ženama, to nije spriječilo sve one koje su na makadamom obloženim ili asfaltom pokrivenim ulicama tražile pravične uslove rada i pravo na sudjelovanje u društveno političkom životu.

Aldijana Trbonja-Tule, socijalna radnica i feministkinja iz Mostara, je tijekom svog predavanja mostarskim srednjoškolcima dala doznanja kako feminizam nije podređenost muškaraca ženama, nit je riječ o bilo kakvoj privilegiji, nego o pravu koje je izboreno i dano:

Ako povučemo paralelu sa prvim feministkinjama, onda je postignut neki progres: možemo ići u školu, možemo glasati, možemo biti birane, možemo raditi, možemo imati dobru platu. Ali, plata kolege muškarca je obično viša nego moja, u zvanja doktora ide više muškaraca nego žena… Da ne pričamo o nasilju nad ženama koje je itekako prisutno i o drugim oblicima zloupotrebe žena. Možda je problem rada i dalje najveći problem, a 8. mart se na njemu temelji i sva prava koja se odnose na radnike ovise od toga da li radite u privatnom ili u javnom sektoru i kakav odnos vaš poslodavac ima prema vama.

Unatoč tome što je proces odrastanja jednim dijelom obilježen prisilnim slušanjem stihova o ženama koje su majke i kraljice, srednoškolci koji su posjetili predavanje ipak su nadišli sve percepcije koje žene, posebice one mlade, gledaju kao one koje su nečije kćeri, majke ili sestre. Mostarski srednjoškolci znaju da su žene netko, da nisu primarno ničije i da svoj identitet ne dobivaju u odnosu na nekog muškarca.

Mislim da je položaj žena u Mostaru veoma napredovao za razliku od prijašnjih godina, da su žene uvidjele važnost toga da i one moraju voditi glavnu riječ, da ne smiju posustajati pred drugim spolom,

kaže Ena Futač, učenica IV razreda Gimnazije Mostar.

Luka Crnogorac je Enin kolega iz školskih klupa koji smatra da se muškarci ne trebaju libiti da preuzmu odgovornost i da budu jednaki promicatelji zastupanja i ostvarivanja svih prava žena, bilo da se radi o feminističkim pokretima ili internim diskusijama na školskim hodnicima:

Priznavanje važnosti ženama ne treba odavati samo poklonima, nego istraživanjima, prezentacijama; treba govoriti o njihovim problemima i potaknuti ljude na visokim položajima da ih saslušaju. Mislim da se feminizam treba nastaviti razvijati i uključiti što više ljudi, ali ne samo žena, da se što više osvijesti problem nejednakosti.

Duh feminizma nije tema niti sintagma koju imaju priliku često čuti srednjoškolci grada Mostara, sudeći po iskustvima Ajle Haruši, učenice III razreda i predsjednice Vijeća učenika Gimnazije Mostar. Ajla je svjesna da 8. mart nije dan kada se trebaju hektari cvijeća marketinški prodavati kao nagrada i ponos za postojani trud:

Feminizam je jedan širok pojam o kojem ne možemo svi tako često pričati, nemamo priliku da o njemu pričamo, a veoma je važan- Zbog toga smo ovaj Dan žena pokušali iskoristiti baš da razgovaramo o njemu.

Osmijeh, lijepa gesta, uvažavanje i jednako pravo čine nematerijalne ali ključne segmente koji ne smiju biti samo puko slovo na papiru ili produkcija onih ponašanja koja se očekuju. Ne trebate šerovati osmomartovske nagradne igre u kojima ćete na osnovu slučajnog uzorka imati priliku majci, supruzi, partnerici ili prijateljici pokloniti novu peglu. Ciljano i s namjerom budite puna podrška svim ženama, kako u četiri zida, tako i pred očima sveukupne javnosti!


Darko Marić