U vremenima u kojima su se i one ad hoc donesene odluke o odlasku iz BiH ispostavile ispravnima, Mladi sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti su u prostorijama mostarskog SPARK-a organizirali događaj naziva Neće on(a) niđe. Susret koji je koncipiran kao poligon za motivirajući govor je predstavio četiri različite osobne priče uspješnih poduzetnika iz Mostara.

Viralni hit je zasigurno sintagma koja je postala često primjenjiva u medijskom prostoru. Zbog izloženosti ekranizaciji, javnim praćenjem skoro svih segmenata naših života, one pomne ili nenamjerne razboritosti postanu široko rasprostranjene.
“Neće ona niđe” nije ostao sinonim samo za novogodišnje odluke u predbračnim i bračnim zajednicama, nego i inspiracija za mnogobrojne i periferne i suštinske stvari. Jedna od potonjih je nedavni događaj u SPARK-u navedenog naziva, koji je ugostio 4 mlade osobe koje su svojevoljno odlučile ne ići nigdje.

 

Mladi ljudi koji svoje karijere grade u BiH

 

Iako je znanje i karijeru započeo na skandinavskom prostoru, Senad Šantić se odlučio vratiti u Bosnu i Hercegovinu i u rodnom Mostaru pokrenuti posao u vidu IT Consulting kompanije. S dvije diplome u džepu, bio je spreman na izazove koji ga očekuju na ovom prostoru.

Kad sam se vraćao, nisam znao kakav će kvalitet rada biti i kako će se neke druge stvari odvijati. Međutim, kada sam došao ovdje i radio sa omladinom, uvidio sam da nimalo nismo iza Švedske i Amerike, u kojoj sam također radio. Jako sam zadovoljan kako je to ispalo, i mislim da ćemo stvarati veće tržište za informatičare ako se više ljudi uključi da radi kao što radim i ja sam. Kada sam razmišljao da dođem ovdje, ljudi su mi govorili da se neću navići na mentalitet ovdašnjih ljudi koji, navodno, neće pristati na zahtijevan posao, na striktno radno vrijeme… Međutim, ja ništa od toga nisam vidio, možda su to bile karakteristike nekih starijih generacija, ali ovi sa kojima ja radim nisu takvi,

kaže Senad koji je pozitivno iznenađen načinom rada mladih ljudi u BiH i dodaje da je vidio kako mladi iz IT oblasti idu u korak sa vremenom i koriste najnovije alate.

Maja Miljević se školovala u Velikoj Britaniji, bila sudionica Biznis Akademije u Švicarskoj i sa svojih 20 godina upustila se u izazove biznisa pokrenuvši vlastiti posao simboličnog naziva Zdrava logika.
Platforma promocije domaćih i organskih proizvođača katapultirala ju je do pozicije direktorice mostarskog SPARK-a. Stječući iskustvo u inozemstvu, Maja je kroz usporedbu BiH i evropskih država došla do zaključka kako je naše nerazvijeno tržište i široki spektar neiskorištenih resursa, velika prilika za mlade.

Ako bi se sastavio motivacioni mind set u glavama mladih i iskoristili ti potencijali, zaključak bi bio da se može uspjeti u BiH. Zbog toga sam ja ovdje jer sam vidjela da ovdje mogu da uradim sve što mogu da uradim u drugim državama. Putovanja i kontakte u inozemstvu koristim kako bih što bolje radila ovdje. Mogućnosti koje se nude u BiH postoje, mladi ovdje mogu uspjeti, samo je potrebno mnogo više rada jer je sama startna pozicija mnogo teža nego negdje drugo.

Nevena Pandža nije otišla iz Mostara kako se ne bi vratila. Nakon stečenog zvanja magistrice nutricionizma u Zagrebu, odlučila se vratiti u rodni grad i donijeti nešto novo. Zdravi modus prehrane, odgovorniji način života te izbor kvalitetnog prenošenja znanja su bili rješenje svih pluseva i minusa u križaljci koju je morala donijeti. Počeci su bili očekivani:

Nije bilo natječaja na koje bih se ja mogla prijaviti, sistematizacije za radna mjesta također nije bilo… Tri godine nakon toga mogu reći da se stvari mijenjaju, radim i u privatnom i u državnom sektoru. Sa kolegicom sam pokrenula i udrugu. Nutricionizam postaje “opipljiv” kod nas i to mi je jako drago.

Osvojivši drugo mjesto na svjetskom Red bull takmičenju u Berlinu sa idejom Unibot, Sanjin Omerović je krenuo u start-up svijet otvorenih očiju i malih očekivanja. Okupio je tim mladih ljudi koji se bave iznalaženjem rješenja za sve one čije biznis ideje ili informacijska logika nisu naišli na plodno tlo. Svjestan je da je uvijek lakše otići van granica BiH, no ova država ima potencijala za ostati u njoj.

Dosta vremena kroz svoje srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje sam se susretao s mladim ljudima koji su se stalno žalili na državu i na sistem; na sve osim na sebe same. To me ponukalo da uradim nešto što će potaknuti mlade da počnu razvijati svoje biznise a ne da traže sreću vani.

Novine ne dolaze same od sebe i nije uvijek lako voditi se idejom: Budi promjena koju svijet želi vidjeti. Dok sami ne krenemo gledati dalje od okvira koji smo naslijedili, odnosno sve dok osporavamo resurse koje imamo, teško ćemo mi igdje. Primjeri ovih mladih ljudi su garancija da uspjeh, iako može imati rok trajanja, jeste moguć.


Darko Marić