Kad god nam je pomalo dosadno ili nam se stvarnost naruga svom svojom okrutnošću, bježimo u svijet mašte u kojem stvaramo samo naš i samo nama posebni svijet svijet po našoj mjeri.

Uz stihove pjesme “Idem tamo gdje je sve po mom – prizivamo maštu – vrelo iz kojeg izviru brojne korisne zamisli i ulaze u našu svijest.

Mašta kao stvaralačko mišljenje, predstavlja osnovu umjetničke, naučne i tehničke kreativnosti, ali i stvaralaštva i raznovrsnih inovacija u svakodnevnom životu. Maštu su tako spominjali i neki od najvećih naučnika svijeta, uključujući i Alberta Einsteina:

Mašta je puno važnija od znanja. Može se sve znati, ali ništa ne napraviti, dok se sa malo mašte može napraviti sve.

Mašta ili imaginacija psihički je proces stvaranja novih predodžbi, kombinovanjem različitih ideja i pojmova koji kao takvi ne postoje u ranijem iskustvu. Predstavlja odvajanje svjesne pažnje od neposredne situacije ili zadatka. Može biti povezana sa stvarnošću – planiranje i osmišljavanje strategije za nove zadatke, a može biti i savršena bajka.

Donedavno je sanjarenje slovilo ne samo kao gubitak vremena, nego i kao dokaz neurotičnosti. Stari udžbenici iz psihologije upozoravaju da ‘prekomjerno sanjarenje može dovesti do ludila’, a psihijatar Sigmund Freud sanjarenje je ocrtao infantilnim sredstvom za bježanje od svakodnevnih obaveza u svijet fantazije. Današnji su psihijatri i naučnici na ovom polju ispravili nepravdu nanesenu ovom stanju uma, otkrivši da je vrludanje misli jedan od važnih alata za učenje, rješavanje problema i postizanje uspjeha.

Razumijevanje mašte

Uprkos njenoj velikoj ulozi u nekim od najvećih otkrića, naše razumijevanje mašte, mjesta gdje ona nastaje, a posebno kako taj proces izgleda u našim mozgovima, ostalo je značajno ograničeno. Naučnici i filozofi stoljećima su bili u potrazi za biološkom osnovom mašte, a izgleda da se njihova potraga isplatila. Istraživanje koje su proveli naučnici sa Univerziteta Dartmouth pruža neke dosad nedostižne odgovore na dugo postavljana pitanja o mašti.

Predvođeni Alexom Schlegelom, naučnici su došli do spoznaje da je aktivnost mozga koji zovemo mašta zapravo produkt široko rasprostranjene mreže neurona, koju oni nazivaju mentalni radni prostor. Mreža je to koja svjesno upravlja različitim slikama, simbolima i idejama i koja nam omogućava snažan mentalni fokus u osmišljavanju novih ideja i rješavanju različitih složenih problema.

Rezultati ovog istraživanja značajno odstupaju od prijašnjih, koja su pokušala smjestiti kreativnu aktivnost u različite pojedinačne, izolovane dijelove mozga. Naime, mreža koja je otkrivena pruža se preko mnogih područja, onih odgovornih za vizualne procese, područja povezana s pažnjom i izvršnim procesima, a sva ta područja moraju raditi zajedno da bi mogle nastati manipulacije slikama. Time je pobijena popularna teorija o tome da je desna strana mozga odgovorna za kreativne procese.

Igralište za kreativno razmišljanje

Pitanje o tome šta neke od nas čini kreativnijima od nekih drugih osoba, te kako bismo mogli povećati ili pokrenuti vlastitu kreativnost, još uvijek ostaju bez odgovora. On bi mogao ležati u tome da mentalni radni prostor koristimo više i na bolji način od drugih – postoje bolje povezanosti između tih područja u mozgu.

Photo popsci.com
Dijelovi mozga aktivirani mentalnom manipulacijom

Rezultati ovog istraživanja približavaju nas razumijevanju toga kako nas organizacija našeg mozga odvaja od ostalih vrsta, te pruža tako bogato lično igralište za slobodno i kreativno razmišljanje. Razumijevanje tih razlika dobra je osnova za potpuno shvatanje otkud dolazi ljudska kreativnost, a moglo bi nam i pružiti mogućnost stvaranja tih istih kreativnih procesa u mašinama.

Proces sanjarenja je pod snažnim utjecajem želja, a smatra se da mašta može biti i mehanizam odbrane, jer se tako nezadovoljavajuća stvarnost zamjenjuje maštarijama u kojima su na stvaralački način zadovoljene mnoge snažne, a u stvarnosti nezadovoljene težnje. Sanjarenje je sila koja nam može pružiti utjehu u razdoblju stresa, pomoći da oslobodimo frustracije na neškodljiv način, potaknemo u sebi željene emocije, ali je i sila iza koje se krije iza veličanstvenih umjetničkih djela.

Genijalni Alfred Hitchcock izjavio je, a njegovo mišljenje dijelimo i mi.

 

Postoji nešto što je mnogo važnije od svake logike: to je mašta.

 


Anesa Marić