fbpx

Višestruki su razlozi zašto napustiti Bosnu i Hercegovinu. Tako je prvenstveno zato što prekogranični prostori nude više mogućnosti i prilika, ali ipak BiH nije dala posljednju riječ u kontekstu mogućeg uspjeha koji se na ovom tlu može ostvariti. Preciznije rečeno, mladi naše države mogu uložiti veto na konačnu predaju i to svojim postignućima!

Iako naši prostori obiluju posuđenicama, što turcizmima i anglizmima, neke od njih su postale ne samo sinonim nego i iskonsko značenje za uspjeh. Spark nije samo “iskra”, niti istoznačnica za manju količinu kvalitetnoga, to je ujedno i naziv bosanskohercegovačkog inkubatora koji predstavlja naprednu digitalno-tehnološku platformu posvećenu regionalnim startapima i projektima naručenih od strane vodećih evropskih tvrtki. U gotovo nepoticajnim državnim okvirima, ekipa iz Mostara je pokazala i dokazala kako je znanje moguće materijalizirati bez prečica koje zakonski okvir ne pozna.
Prethodna godina je bila aktivna za SPARK startap, a ni u nadolazećoj nisu smanjili intenzitet niti prag očekivanja. Pored redovnih konferencija i radionica, SPARK nastavlja sa programima koji potiču inovacije.

Najbolje prakse koje možemo da primijenimo jeste povezivanje naših startapa sa investitorima iz vana koji su fokusirani na naše područje. Ono što mi kao organizacija koja podupire startapove možemo uraditi jeste adekvatna priprema naših startapa da su u stanju komunicirati sa vanjskim investitorima te pripremiti ih što se tiče razvoja proizvoda i poslovne strane njihovog projekta za potencijalnu investiciju. Tako da je ovo sve jedna vrsta matchmaking-a između investitora koji su zainteresirani za Western Balkans područje gdje postoji određeni potencijal i samo je zapravo pitanje spajanja investitora i akceleratora i odličnog ljudskog potencijala koji postoji u Bosni i Hercegovini,

kaže Sara Lerota, jedna od kreatorica start up programa.

Posljednje 4 godine su bile pune priča koje mogu poslužiti kao priručnik kako učiti na tuđim greškama, ali i poticajno štivo za otkrivanje novih prostranstava i mogućnosti koje nudi svijet poduzetništva mladih ljudi. Jedan od startapa koji je prerastao dječije bolesti i otisnuo se u procese plasiranja vlastitog proizvoda na svjetsko tržište je kompanija Amplius koja broji 4 mlada momka čije uloženo vrijeme je rezultirano novim softverskim rješenjima u obliku pametnih privjesaka. Marin Bevanda je jedan od ove četvorke:

Za nas je dobro što postoji SPARK jer smo tu našli ljude koji imaju iskustva i koji nam mogu reći stvari koje mi nismo znali kada smo pokretali cijelu priču kao sedamnaestogodišnjaci.

Uspostavljanje novih poznanstava posebice sa osobama koje su spremne uložiti vlastiti novac u neku ideju je ključni korak u sveukupnom procesu. Tu sreću je imao i nekadašnji startap, mostarski Sophico – platforma za sportski menadžment, koji omogućava klubovima praćenje napretka polaznika i financijski rast i poslovanje.
Martina Filipović, marketing menadžerica i jedna od 9 članova ovog tima, na osnovu vlastitog startap iskustva poručuje mladima koji su spremni upustiti se u ovu avanturu:

Morate imati developere, netko vam mora napraviti proizvode, morate imati tim koji zna međusobno komunicirati i morate dobro istražiti tržište jer kada pravite nešto, morate znati kome to prodati. Kvaliteta tima će omogućiti da se, i u slučaju da nešto ne ide kako treba, iznjedri nešto drugo i da se nastavi raditi na tome. Još jedna naučena lekcija je da u slučaju izlaska na bh. tržište, potrebno je jako puno istraživati, pripremiti se i biti spreman na otežavajuće okolnosti.

Još jedan pozitivan primjer je i ekipa Imicron koju predvodi Martina Zucić, a koja ima za cilj ponuditi rješenje koje će olakšati djeci učenje u obrazovnom procesu kroz digitalni sadržaj. Unatoč sve većem odupiranju institucija u procesu digitalizacije, Martina i njene kolege ne posustaju samim tim što su kroz vlastite primjere svjesni koliko je njima osobno nedostajalo pomagalo u nastavi koje bi sam koncept učenja učinilo zanimljivim i pristupačnim.

Kao neko kome je matematika bila veliki problem u osnovnoj i srednjoj školi, mislim da bih bila puno više motivirana za učenje da sam imala ovakve stvari. Kasnije kada sam otišla na fakultet informatike imala sam puno takvih pomagala i produktivnost se povećava. Danas su djeca svakodnevno na kompjuterima i na mobitelima i zašto ne bismo iskoristili tu činjenicu jer im te stvari svakako ne možemo oduzeti?! Zašto ne bismo jednostavno iskoristili to stanje i dali im nešto produktivno da rade za to vrijeme koje provode pred raznoraznim ekranima?!

U mjeri u kojoj je matematika jedna od osnovnih prirodnih znanosti za razvoj logičkog koncepta razmišljanja, tako je i SPARK idealan poligon ne samo za razvoj, nego i za ostvarenje punog potencijala svih kreacija koje se kriju u glavama mladih ljudi, ne samo u Mostaru nego i šire. Možda nemamo lokalne izbore i gradsko vijeće, no funkcioniramo na uspjesima mladih grada Mostara.


Darko Marić