Kraj listopada je u Mostaru bio u znaku kulturnih događanja kojim bi pozavidjele i europske metropole: dvije kazališne premijere, gostovanje baletnog ansambla, strip vikend, te književni festival “Poligon”.

Mnogi književni festivali ne uspiju prevazići dječije bolesti. No “Poligon” koji se održava u Mostaru je prošao fazu izbijanja mliječnih zuba. Za dvije godine bit će vrijeme i za prve školske uspomene.

 

Afirmacija stvaralaštva domaćih autora i autorica

Književni festival “Poligon” od samih početaka otvara prostor i mladim autorima i autoricama koji su u procesu afirmiranja na domaćoj književnoj sceni. 

Mirko Božić, idejni pokretač ovog festivala, prije pet godina nije mogao ni zamisliti da će doći dan kada će pripremati svečano izdanje. Naime, kako to inače i biva, vlastiti entuzijazam bio je jedini garant podizanja domaće i regionalne književne scene na višu razinu vidljivosti.

 

Imamo tri vrste granica, imamo političke, kulturološke i društvene granice gdje imamo sadržaje u koje određeni vidovi publike nisu uključeni ili ne mogu biti uključeni zbog različitih restrikcija, npr. velike stepenice koje se nalaze u Kosači, a mi imamo autora sa cerebralnom paralizom koji će doći sa svojim asistentom. To će biti jedna od tema a na to se nadovezuje i priča o našoj kandidaturi za Evropsku prestonicu kulture.

kaže Mirko.

Jedna od onih koja je svoju karijeru počela kao studentica-volonterka je mostarska pjesnikinja Anita Pajević. Ona već desetak godina piše poeziju i kroz svoje iskustvo je naučila da se pruža mala podrška mladim autorima i autoricama, ali da se zahvaljujući zalaganjima nekih ljudi poput Marka Tomaša stvari polagano počinju mijenjati.

 

Poruke o važnosti jačanja kulture čitanja

Četvrto izdanje Poligona je okupilo i veliki broj regionalnih autora. Jedan od njih je i požeški pjesnik Petar Matović koji je zastupljen u više antologija a njegova djela su prevedena na nekoliko stranih jezika. Pri završetku studija u Beogradu, okrenuo se mladim generacijama pokušavajući im prenijeti vlastito iskustvo i znanje:

 

Kultura čitanja je posredstvom društvenih mreža koje su pune slika i sa malo teksta, pomaknuta u kraj. Ono što je nama danas potrebno jeste jedan drugačiji pristup književnosti, ne taj klasični, kanonski, književnoistorijski, jer mladi zapravo i kada završe srednju školu ne otkriju savremenu književnost koja je po duhu vremena, po jeziku i na svaki drugi način njima bliža.

 

Selma Raljević je docentica na mostarskom univerzitetu Džemal Bijedić, Odsjek humanističkih nauka. Ona svojim studentima nastoji približiti moralne vrijednosti koje se promoviraju kroz književnost:

 

Književnost je uvijek tu da nas uči, da nam otvara oči, da nam ukazuje na stvari koje su dobre, koje bi mogle biti dobre u društvu. Književnost Bosne i Hercegovine kao i svaka druga književnost je baš ono to je rekao jedan američki filozof – neka radikalna nada. Nadamo se da će nam biti bolje, a svjesni smo da nam može biti gore.

 

 

Umjetnički direktor Festivala, Mirko Božić zaključuje:

 Na organizacijskoj razini uvijek ima prostora za poboljšanje, no ona nisu moguća bez suradnje svih kojima je “Poligon” namijenjen, a to posebno važi za studente i mlade.

 


Darko Marić