Rat je nakon svog završetka postao dio našeg kolokvijalnog govora, a da to i ne primjećujemo toliko često. Bilo da je riječ o seminaru zbližavanja mladih ljudi u ruralnim ili gradskim sredinama, koncertu grupe iz Srbije ili Hrvatske ili pak obiteljskom blagdanskom okupljanju, rat je gotovo uvijek i u najmanju ruku podtema, ako nije headline.

U organizaciji LDA – Agencije lokalne demokratije iz Mostara o temi ”Multiperspektivnost u prenošenju povijesti/historije/istorije” su razgovarali srednjoškolci.

 

Gdje si bio ‘91?

Odgovor na ovo mitsko pitanje su bili prinuđeni dati mnogi. Doktorirali smo rat, mogli bismo držati predavanja o njemu i nitko ne zna bolje od nas. Ratni sukobi su postali dio naše kulture i folklora, od povijesnih etiketa “bure baruta” pa sve do nemilih događaja na našem bosanskohercegovačkom tlu. Generacije rođene nekoliko godina nakon potpisanog Dejtonskog sporazuma su nesvjesno uhvaćene u mrežu prenošenja jednostranih istina.

Darel Kapetanović, magistar povijesti te jedan od stalnih predavača LDA Mostar komentira napredak mladih ljudi u razumijevanju kompleksnih dijaloga:

Većina te djece ide u jednonacionalne, jednoetničke škole, tako da je sam koncept radionica bio da se oni druže međusobno i da na taj način razbiju svoje stereotipe i ustaljena uvjerenja. Seminar koji smo držali imao je tešku tematiku, a i mladi ljudi su zasićeni ratnim tematikama i konstantno bježe od toga. Koncept seminara bio je preispitivanje i samopreispitivanje o svemu tome. Kroz naše školovanje ne razvijamo empatiju i vještine kritičkog mišljenja i osnovni cilj je bio da se na jedan multinacionalni način sagledaju drugačije metode.

 

Prihvatanje raznolikosti i multikulturalnosti

Iznova se potvrđuje kako grad Mostar unatoč, bilo nespretnoj ili ciljanoj namjeri, nema potrebu brinuti za perspektivnost mlade populaciju u kontekstu promišljanja o onim stvarima koje je rat ostavio za sobom. Izuzevši skupinu mladih koja nažalost nije imala priliku susresti se sa drugim i drugačijim vizijama, grad na Neretvi je primjer sredine koja ja spremna prihvatiti svu svoju raznolikost i multikulturalnost.

Iskreno, nisam očekivao ništa veliko sa obzirom na to da sam upućen dosta u ratna događanja i u to šta se sve događalo u Mostaru. S obzirom na to, išao sam sa nekim stereotipima, ali mogu reći da smo uspjeli da razvijemo neko saosjećanje najprije sa žrtvama a kasnije sa svima ostalima koji su sudjelovali u ratu. Najviše sam naučio o multiperspektivnosti i da je naša sredina sagrađena od tri nacionalne jedinice koje zajedno funkcioniraju i tako idu zajedno u budućnost. Meni je najteže pao razgovor o žrtvama, a nije lako ni shvatiti žrtve drugog kao što je lako shvatiti žrtve svog. Dolaskom nas novih generacija mislim da je to najbolji način da se ova situacija riješi jer mi smo nositelji pozitivnih vrijednosti zapada.

– kaže Marko Raspudić, učesnik radionice.

 

Najveće iskustvo koje nosim sa sobom je to da sam se, u periodu kada je radionica trajala, pripremala za ulogu buduće studentice arhitekture a ona je interedisiplinirano stručno, tehničko i umjetničko područje i sa sobom nosi razne aspekte primjene u socijalnom društvu. Zbog toga mi je bilo izuzetno zanimljivo pratiti kako određena obilježja obilježavaju jednu skupinu, neki čin, događaj i sl.

– iskustvo je Habibe Ačkar.

 

Ivana Kosorčić, učenica Gimnazije fra Grge Martića, kaže da je kroz radionicu primijetila koliko je razvila kritički način razmišljanja jer je naučila kako procijeniti više perspektiva i više strana i smatra da je vrijeme da počnemo razmišljati na neki bolji i drukčiji način.

 

Život bez mržnje i prezira

Kritični i nepristrano promišljati o nekoj temi, pa i o onoj koja se tiče rata je krajnji cilj. Misija je uspostavljanje društvenih okvira koji će pomoći mladim ljudima u procesima savladavanja svih prepreka u obliku negiranja istine i veličanja laži. Vizija u ovom slučaju je jedinstvena Bosna i Hercegovina u kojoj će mladi prosperirati, ne svojim odlascima, nego formiranjem vlastitih životnih sredina koje će im osigurati život bez mržnje i prezira.

 


Darko Marić