O pravima žena najviše se govori na Međunarodni dan žena. Nakon toga, priča utihne, ali borba se nastavlja. U toj borbi sigurno će pomoći projekt koji je oživio pet značajnih žena iz bh. historije. Priču posebnom čine djevojčice koje su se našle u ulozi slavnih bh. umjetnica, liječnica, balerina.
Knjiga ”Žene BiH” oživjela je likove pet žena koje su ostavile neizbrisiv trag u bh. društvu. Projekat je poslužio kao inspiracija umjetnicama za podsjećanje kako su žene kroz historiju rušile tabue. Činjenica je da ni danas stvari u nekim oblastima nisu mnogo bolje – historijski važnim ženama našeg društva ne pridaje se dovoljan značaj. Posebno je to bilo iskušenje za djevojčice koje su glumile njihove likove. Fotografkinja Aida Redžepagić povlači paralelu između sadašnjosti i prošlosti kada žene nisu imale toliko prava.
“Bilo je nevjerovatno čuti iz dječije perspektive kako je to njima jedan daleki, daleki svijet gdje žene nisu imale toliku slobodu koliku danas imaju, a, zapravo, kada pogledamo – to uopće nije toliko daleko”.
Pet djevojčica imalo je priliku naći se u ulozi pet značajnih žena iz historije bh. društva. Ovaj projekat je originalan upravo zahvaljujući njima. Neke od djevojčica su same izabrale šta će biti
Fatma je glumila Staku Skenderovu pa se prisjetila nepravde za djevojčice koje nisu mogle pohađati školu.
“Ona je bila žena koja je osnovala prvu u BiH školu za djevojčice. Djevojčice se nisu mogle školovati, išli su samo muškarci u školu, što ja mislim da nije fer.”
Za djevojčicu Asju putovanja su važna pa je izabrala ulogu Mice Todorović koja je dosta putovala.
“Mica Todorović je puno putovala oko svijeta. Bilo je to zanimljivo jer prije žene nisu same putovale. Umjetnici su najčešće bili muškarci, a Mica Todorović je bila žena.”
Iako je na snazi modernizacija svega, bh. društvo teži patrijarhalnosti. Jedna od glavnih sudionica na projektu, Gordana Gasha Miladinović, osjetila je to na svojoj koži te prenosi svoje iskustvo.
“Kad sam rekla ljudima da sam studirala stajling i da se bavim stilizmom – to još nije bilo toliko znano, na ovom području gdje mi živimo – morala sam puno puta da objasnim šta je to, koji je moj posao. Tu sam dosta osjetila taj seksizam u profesionalnom svijetu, pri nekim poslovnim sastancima.”
Redžepagić je istakla da se promjene dešavaju ali da se treba nastaviti sa ohrabrivanjem žena i da borba nije gotova.
“Kada otvorite svoj novčanik – nemate ni jednu novčanicu na kojoj je žena, ni dan-danas, u 2022. godini.”
Ipak treba se istaći da je položaj žena nešto bolji nego ranije. Na tome treba zahvaliti ženama iz naše bogate historije ali i onima koji i dan danas vode borbu za bolji položaj žena u društvu.No, ne treba zaboraviti primjer jedne od pet žena – Ševale Iblizović, čijoj su majci odbijali prodati namirnice, jer je bilo skandalozno da ona kao jedina djevojčica ide u školu. Okolnosti su se promijenile, ali borba, očito, i dalje traje. Za neka druga i modernija prava.
