Andrej Gajić je međunarodno nagrađivani znanstvenik koji je posvetio svoj život boljem razumijevanju i zaštiti morskih pasa i raža. Imenovan je počasnim ambasadorom mediterana za 2022. godinu od barcelonske konvencije, najznačajnije institucije za upravljanje i očuvanje mediteranskog mora pod okriljem UN-a.
Andrej Gajić je bosanskohercegovački ihtiolog koji se bavi proučavanjem morskih pasa. Godine 2008. na Malti osniva Sharlab, neprofitnu organizaciju koja se primarno bavi istraživanjem morskih pasa. Autor je više od 70 znanstvenih radova, dvije knjige i nekoliko kraćih dokumentarnih filmova.
„Ja sam svoju karijeru počeo u BiH i više od polovine sam usmjerio na razvoj disciplina koje su u našoj državi ali i regionu bile zapostavljene. To je bio dobar start jer je značaj prepoznat. A to je ono gdje ja sad imam angažmane poput Unescoa, Discovery chanela i sl. Malo sam, nažalost, zapostavio moju akademsku karijeru jer sam više okrenut promocijom znanstvenih rezultata ali svakako sve moje studije pratim naučnim doprinosima.“
U sklopu terenskih istraživanja proučava morska staništa na području Sredozemnog, Jadranskog i Crvenog mora dok su laboratorijska istraživanja vezana za detekciju, tretman i prevenciju oboljenja kod morskih pasa. Posebno je istraživao podmorje Neumskog zaljeva i istočnog Jadrana.
„Trenutno radim na vrstama koje su ugrožene, slabo poznate, prvenstveno s juga Albanije a također na poznavanju morskih vrsta. Prvi put radimo istraživanje kontinentalnog slaza na 800-900 metara dubine u Jadranu gdje ćemo već od juna spuštati kamere s lancima da pokušamo namamiti životinje koje tu žive da ih ne povrijedimo. Uvijek nastojimo zaštititi životinje za potrebe istraživanja. Uporedo s tim radit ćemo na analizama komercijalnog ribarstva što će dati nove podatke. Prošle godine otkrili smo tri fragmentirane populacije koje u ovom stoljeću nisu bile zabilježene u ovom regionu.“
Sve nas zanima ima li Jadranskom moru ima opasnih riba, koje su ugrožene vrste te šta je najvažnije za Jadran?
„Veliki broj različitih sociopolitičkih entiteta na Jadranu otežao je samu zaštitu vrsta. 60 posto vrsta ajkula raža je na samom rubu opstanka i prijeti im nestanak. Prisutna je edukacija i razvijanje svijesti na čemu stalno radimo, prvenstveno s ribolovcima. Educiramo ih u svemu. Veliki broj vrsta u Jadranu je sa dramatičnim padom preko 99 posto. Klimatske promjene godinama utječu na preko 80 vrsta koje dolaze u Jadransko more, npr. široko poznate napuhače.“
Ovaj posao je izuzetno zanimljiv ali nadasve i zahtjevan i opasan i iscrpljujući. Zapravo se sastoji od nekoliko zasebnih poslova.
„To je konstantan adrenalin, istraživanje obuhvata 4-5 zasebnih poslova na terenu. Rad na terenu je 30-40 posto, imate laboratoriju, pisanje prezentacije, promociju. Nekad mi je sve to davalo snagu ali kada vidim kako se čovjek odnosi prema prirodi počinjem se sramiti više nego što sam uzbuđen i sve je manje načina da se adekvatno izborimo.“
Andrej Gajić je dokaz da je moguće školovati se u Bosni i Hercegovini i biti prepoznat u svijetu. Dokaz je i da uvijek treba slijediti svoje snove iako nekad djeluje da nam se smiješi nepopularna i pomalo drugačija karijera.