23. i 24. avgust u gradu na Vrbasu bili su u znaku trećeg po redu feminističkog festivala Blasfem. Svi prisutni u kući Banjalučkog socijalnog centra imali su priliku prisustvovati izložbama, panel diskusijama i muzičko-scenskim performansima.
Treći feministički festival Blasfem okupio je u Banjoj Luci veliki broj volontera i prijatelja festivala koji su dva dana uživali u festivalskom programu, te se upoznavali sa raznim problematikama – od položaja žena u društvu do radničkih prava. O festivalu Blasfem, ekipa Omladinskog programa razgovarala je sa Leilom Šeper, jednom od suorganizatorica festivala. Ističe kako se feministički festivali održavaju uglavnom u velikim gradovima, a u Bosni i Hercegovini ovakvih festivala i akcija je jako malo, što je bio glavni razlog, ali i motivacija da se ovako nešto organizuje u našoj zemlji.
Leila Šeper ističe da su tri postavke, odnosno osnovna stuba Banjaloučkog socijalnog centra (BASOC) feminizam, pravda i naslijeđe ratova 90-tih. Iako to nisu kako Leila kaže “lagane teme”, one se prožimaju na razne načine i iznimno su važne za društvo u kojem živimo. Jedan od primjera kako se navedene teme prožimaju je prezentacija o Dari Samardžiji iz Sanskog Mosta, koja je održana drugog festivalskog dana. Ovakve akcije su način da se ljudi čija su djela značajna za društvo, sačuvaju od zaborava.
Dara Samardžija je žena srpske nacionalnosti koja je napustila Kamičane, zajedno sa drugima koji su u tom trenutku bili protjerani. Onda je ona na kraju izdana od te zajednice, koju je ona slijedila bez propitivanja.
– kaže Leila o priči, koja na najbolji način pokazuje isprepletenost rata, pravde i feminizma
Veliku podršku festival Blasfem ima od prijatelja i prijateljskih organizacija, zahvaljujući kojima festival postoji i održava se već treću godinu za redom, a iz organizacije se nadaju da će dogodine biti održan i četvrti.
Članovi Banjalučkog socijalnog centra, između ostalog, rade na očuvanju i promovisanju markantnih historijskih ličnosti koje su se borile za bolje i pravednije društvo. Veliki broj tih ličnosti je danas zaboravljen, a vladajuća struktura ne želi poduzeti ništa da ih spasi od zaborava.
Vladajuća politička elita nameće šta će se slaviti, ko će se slaviti, koje su to vrijednosti koje društvo smatra vrednijim od svih. Došlo je do totalne promjene u kojoj smo izgubili taj momenat društvenog i prešli u sferu privatnog. Sve se promijenilo. Ljudi koji su bili biti za prošlo vrijeme danas su, nažalost, izbačeni jer jednostavno ne odgovaraju.
ističe Leila na samom kraju razgovora o BASOC-u i festivalu Blasfem
